(Didaktička pjesma, grčki, oko 700. pr. Kr., 828 redaka)

Uvodruralni ili nautički poslovi.

Vezna karika cijele pjesme je autorov savjet njegovom bratu, Persesu, koji je izgleda podmitio korumpirane suce da liše Hesioda njegovog ionako oskudnog nasljedstva , i zadovoljan je kraćenjem vremena u besposlenim poslovima i prihvaćanjem Hesiodove dodatne milostinje.

Određene epizode koje se izdižu iznad prilično prozaičnog prosjeka uključuju rani prikaz “Pet doba svijeta” ; cijenjen opis zime; najranija poznata basna u grčkoj književnosti, ona "Jastreb i slavuj" ; i priče, također opisane u njegovoj “Teogoniji” , o Prometeju koji krade vatru od Zeusa i posljedičnoj kazni čovjeka kada Pandora oslobodi sve zla čovječanstva iz njezine posude (koja se u modernim izvještajima naziva “ Pandorina kutija “), u kojoj je samo Nada ostala zarobljena unutra.

Pjesma se vrti oko dvije opće istine : da je rad univerzalna čovjekova sudbina, ali da onaj tko je voljan raditi uvijek će proći. Heziod propisuje život poštenog rada (koji smatra izvorom svega dobrog) i napada besposličarstvo, sugerirajući da i bogovi i ljudi mrze besposličare. Unutar savjeta i mudrosti pjesme, Hesiod također slijedi svojeagenda u određenoj mjeri, napadajući nepravedne suce (poput onih koji su odlučili u korist Perzesa, Hesiodovog manje odgovornog brata, kojemu je dodijeljeno nasljedstvo odlukom ovih nepravednih sudaca) i praksa kamata.

Pjesma je također prvi postojeći prikaz uzastopnih doba čovječanstva , poznato kao "Pet doba čovjeka" . U Hesiodovom izvještaju, to su: Zlatno doba (u kojem su ljudi živjeli među bogovima i slobodno se družili s njima, a prevladavali su mir, sklad i obilje ); Srebrno doba (u kojem su ljudi živjeli sto godina kao dojenčad, nakon čega je uslijedilo samo kratko vrijeme ispunjeno sukobima kao odrasli ljudi, bezbožna rasa ljudi koju je Zeus uništio jer su odbio obožavati bogove); Brončano doba (u kojem su ljudi bili tvrdi i nasilni i živjeli samo za rat, ali su poništeni vlastitim nasilnim postupcima, protjerani u tamu Podzemlja); herojsko doba (u kojem su ljudi živjeli kao plemeniti polubogovi i heroji, poput onih koji su se borili kod Tebe i Troje, i koji su nakon smrti otišli u Elizij); i željezno doba ( Hesiodovo vlastito vrijeme, u kojem su bogovi napustili čovječanstvo, i u kojem čovjek živi postojanjem mukotrpnog rada, bijede, besramnosti i nečast).

• Engleski prijevod Hugh Evelyn-White (internetska arhiva svetih tekstova): //www.sacred-texts.com/cla /hesiod/works.htm
• Grčka verzija s prijevodom riječ po riječ (Perseus Project): //www.perseus.tufts.edu/hopper/text.jsp?doc=Perseus:text:1999.01. 0131