Heroid – Ovidije – Stari Rim – Klasična književnost

John Campbell 20-08-2023
John Campbell

(Epistolarna pjesma, latinski/rimski, oko 8. n. e., 3974 retka)

UvodLikurga od Trakije, žali se Demophoonu, sinu atenskog kralja Tezeja (koga je upoznala nakon njegova povratka iz Trojanskog rata) na njegovu povredu vjere jer se nije vratio da je oženi kao što je obećao, prijeteći da će izazvati nasilje smrt na sebe ako je on nastavi zanemarivati.

Pismo III: Briseida Ahileju: Briseidu (koju je grčki junak Ahilej odnio tijekom Trojanskog rata, ali ju je zatim ukrao ljubomorni Agamemnon) okrivljuje Ahileju zbog njegove pretjerano nasilne reakcije i moli ga da prihvati Agamemnonove mirovne ponude i da ponovno digne oružje protiv Trojanaca.

Pismo IV: Fedra Hipolitu: Tezejeva žena Fedra priznaje svoju ljubav Hipolitu (Tezejevo sina Amazonke Hyppolite) u Tezejevoj odsutnosti, i pokušava ga nadahnuti obostranom nježnošću, unatoč njihovoj bliskoj vezi.

Pismo V: Oenone Parizu: nimfa Oenone piše Parisu (sinu Priama i Hekuba i princ od Troje, iako su ga potajno odgajali pastiri), žaleći se da ju je nepravedno napustio i upozoravajući ga na lukavstva lijepe, ali nestalne Helene.

Pismo VI: Hipsipil Jazonu: Hipsipil , kraljica otoka Lemnosa, žali se da ju je Jazon napustio trudnu tijekom potrage za zlatnim runom i upozorava ga na njegovu novu ljubavnicu, čarobnicu Medeju.

Pismo VII: Didona Eneji: Kraljica Didona od Kartage,koja je obuzeta žestokom strasti prema Eneji (grčkom junaku Trojanskog rata), pokušava ga odvratiti od njegove namjere da napusti Kartagu kako bi slijedio svoju sudbinu u Italiji, i prijeti da će okončati vlastiti život ako trebao bi je odbiti.

Pismo VIII: Hermiona Orestu: Hermiona, koju je njezin otac Menelaj obećao Ahilejevu sinu Piru, opominje svoju pravu ljubav Oresta, za kojeg je prethodno bila zaručena, savjetujući mu da bi mogla lako biti vraćena iz Pirovih ruku.

Pismo IX: Deianeira Herkulu: Deianeira prekorava svog nevjernog muža Herkula zbog njegove nemuževne slabosti u progonu Iolea i pokušava u njemu probuditi osjećaj njegove prošle slave, ali, kasno čuvši za kobne učinke otrovane košulje koju mu je poslala u svom bijesu, ona uzvikuje protiv vlastite brzopletosti i prijeti da će okončati vlastiti život.

Pismo X: Arijadna Tezeju: Arijadna, koja je pobjegla s Tezejem nakon ubojstva Minotaura, optužuje ga za podmuklost i nečovječnost nakon što ju je ostavio na otoku Naksosu umjesto njezine sestre, Fedre, i pokušava ga potaknuti na suosjećanje žalobnim prikazom njezine bijede.

Pismo XI: Canace Macareusu: Canace, kći Eola (boga vjetrova) patetično predstavlja svoj slučaj svom ljubavniku i bratu Macareusu, čijeg je sina rodila, osuđujući očevu okrutnu zapovijed daona je oduzela sebi život kao kaznu za svoj nemoral.

Pismo XII: Medeja Jazonu: Čarobnica Medeja, koja je pomogla Jasonu u njegovoj potrazi za zlatnim runom i pobjegla s njim, optužuje ga za nezahvalnost i podmuklost nakon on prenosi svoju ljubav na Kreuzu iz Korinta i prijeti brzom osvetom ako je ne vrati na njezino prijašnje mjesto u svojoj naklonosti.

Pismo XIII: Laodamija Protezilaju: Laodamija, žena grčkog generala Protezilaja, nastoji odvratiti ga od sudjelovanja u Trojanskom ratu i posebno ga upozoriti da ne bude prvi Grk koji je stupio na trojansko tlo kako ne bi patio od proročanstava proročišta.

Pismo XIV: Hipermestra Linceju: Hipermnestra, jedan od pedeset Danajevih kćeri (i jedina koja je poštedjela svog muža Lynceusa od Danajeve izdaje), savjetuje svom mužu da pobjegne natrag svom ocu, Egiptu, i moli ga da joj pritekne u pomoć prije nego što je Danaj ubije zbog njezine neposlušnosti.

Pismo XV: Sapfo Faonu: Grčka pjesnikinja Sapfo, koja je odlučila da se baci s litice kada je njezin ljubavnik Phaon napusti, izražava svoju tugu i jad i pokušava ga umiriti na mekoću i uzajamne osjećaje.

Vidi također: Edip u Kolonu – Sofoklo – Stara Grčka – Klasična književnost

Heroid XVI – XXI (Dvostruka slova):

Pismo XVI: Paris Heleni: trojanski princ Paris, duboko zaljubljen u prelijepu Helenu iz Sparte, obavještava je o svojoj strasti i insinuira seu njezinu milost, na kraju pribjegavajući obećanjima da će je učiniti svojom ženom ako pobjegne s njim u Troju.

Pismo XVII: Helena Parizu: Kao odgovor, Helena isprva odbija Parisove prijedloge s krivotvorena skromnost, prije nego što se postupno jasnije otvorila i konačno pokazala da je voljna pokoriti se njegovom planu.

Pismo XVIII: Leander Heroju: Leander, koji živi preko Helespontskog mora od svoje nezakonite ljubavnice Hero i redovito pliva preko puta da je dočeka, žali se da ga oluja sprječava da joj se pridruži, ali se zaklinje da će hrabro izdržati čak i jaku oluju radije nego da bude lišen njezina društva još dugo.

Pismo XIX: Heroj Leanderu: Kao odgovor , Hero ponavlja postojanost svoje ljubavi prema Leanderu, ali mu savjetuje da ne izlazi dok se more ne smiri.

Pismo XX: Acontius Cydippe: Cydippe, dama visokog ranga i ljepote s otoka Delos se svečano zaklela da će se udati za mladog, siromašnog Akontija, ali ju je u međuvremenu njezin otac obećao nekome drugome, samo zbog groznice izbjegava taj brak. Akontije piše Kidipi, tvrdeći da je groznicu poslala Dijana kao kaznu za kršenje zavjeta koji mu je Kidipa dala u Dijaninom hramu.

Pismo XXI: Kidipa Akontiju: Kao odgovor, Kidipa tvrdi da Akontije ju je uhvatio u zamku lukavošću, iako ona postupno omekšava do ausklađenosti i završava željom da se njihov brak može konzumirati bez odlaganja.

Analiza

Povratak na vrh stranice

Datiranje pjesama je teško, ali kompozicija singla “Heroides” vjerojatno predstavljaju neke od Ovidijevih najranijih pjesničkih pokušaja, vjerojatno između 25. i 16. godine pr. Dvostruke pjesme vjerojatno su nastale kasnije, a zbirka kao cjelina nije objavljena sve do negdje između 5. godine prije Krista i 8. godine.

Ovidije tvrdio je da je stvorio potpuno novi književni žanr od izmišljene epistolarne pjesme. Bez obzira je li to točno ili ne, "Heroide" svakako duguju velik dio svog nasljeđa utemeljiteljima latinske ljubavne elegije - Galu, Properciju i Tibulu - što dokazuje njihov metar i predmet. Možda nemaju veliki emocionalni raspon ili često oštru političku ironiju Ovidijevih “Metamorfoza” , ali imaju briljantan portret i neusporedivu retoričku virtuoznost.

Iako napisane u elegantnim elegijskim dvostihima, “Heroide” bile su neke od Ovidijevih najpopularnijih djela među njegovom pretpostavljenom primarnom publikom Rimljanki, a također su bile vrlo utjecajne na mnogi kasniji pjesnici. Oni su među rijetkim klasičnim prikazima heteroseksualne ljubavi iz ženske perspektive i, iako njihova prividna uniformnostradnja je protumačena kao poticanje tragičnog ženskog stereotipa, svako slovo daje jedinstvenu perspektivu bez presedana u svojoj priči u ključnom trenutku u vremenu.

Resursi

Natrag na vrh stranice

Vidi također: Eneida – Vergilijev ep
  • Engleski prijevod (Perseus Project): //www.perseus.tufts.edu/hopper/text.jsp?doc=Perseus:text:1999.02.0085:poem=1
  • Latinska verzija s prijevodom riječ po riječ (Projekt Perzej): //www.perseus.tufts.edu/hopper/text.jsp?doc=Perseus:text:1999.02.0068:text=Ep.

John Campbell

John Campbell je uspješan pisac i književni entuzijast, poznat po svom dubokom cijenjenju i opsežnom poznavanju klasične književnosti. Sa strašću prema pisanoj riječi i posebnom fascinacijom djelima antičke Grčke i Rima, John je godine posvetio proučavanju i istraživanju klasične tragedije, lirske poezije, nove komedije, satire i epske poezije.Diplomiravši s počastima englesku književnost na prestižnom sveučilištu, Johnovo akademsko obrazovanje pruža mu snažnu osnovu za kritičku analizu i tumačenje ovih bezvremenskih književnih kreacija. Njegova sposobnost da pronikne u nijanse Aristotelove poetike, Sapfinih lirskih izraza, Aristofanove britke duhovitosti, Juvenalovih satiričnih razmišljanja i opsežnih narativa Homera i Vergilija doista je iznimna.Johnov blog mu služi kao vrhunska platforma za dijeljenje svojih uvida, zapažanja i tumačenja ovih klasičnih remek-djela. Kroz svoju minucioznu analizu tema, likova, simbola i povijesnog konteksta, on oživljava djela drevnih književnih divova, čineći ih dostupnima čitateljima svih profila i interesa.Njegov zadivljujući stil pisanja zaokuplja i umove i srca njegovih čitatelja, uvlačeći ih u čarobni svijet klasične književnosti. Uz svaki post na blogu, John vješto spaja svoje znanstveno razumijevanje s dubokimosobnu povezanost s tim tekstovima, čineći ih srodnima i relevantnima za suvremeni svijet.Priznat kao autoritet u svom području, John je objavljivao članke i eseje u nekoliko prestižnih književnih časopisa i publikacija. Njegova stručnost u klasičnoj književnosti također ga je učinila traženim govornikom na raznim akademskim konferencijama i književnim događanjima.Svojom elokventnom prozom i gorljivim entuzijazmom, John Campbell je odlučan oživjeti i slaviti bezvremensku ljepotu i duboki značaj klasične književnosti. Bilo da ste posvećeni učenjak ili jednostavno znatiželjni čitatelj koji želi istražiti svijet Edipa, Sapfinih ljubavnih pjesama, Menanderovih duhovitih drama ili herojskih priča o Ahileju, Johnov blog obećava da će biti neprocjenjiv izvor koji će educirati, nadahnuti i zapaliti cjeloživotna ljubav prema klasici.